Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Tika Yakobo odoko kwaro Meciya pien ni en owilo twero pa Ecau me bedo latin kayo?

Lapeny pa Lukwan Bukkewa

Lapeny pa Lukwan Bukkewa

Tika onongo mitte ni kwaro Meciya obed latin kayo i lobo Icrael i kare macon?

Con onongo watamo kit meno pi lok ma kicoyo i Jo Ibru 12:16 ma wacci Ecau onongo ‘pe maro jami me cwiny’ dok man oweko en ‘ocato ditte me anywali me bedo latin kayo pi cam me tyen acel keken’ bot Yakobo. Onongo watamo ni i kare ma Yakobo ogamo ‘dit me anywali me bedo latin kayo,’ man onongo kwako wa mot me bedo kwaro Meciya.​—Matayo 1:2, 16; Luka 3:23, 34.

Ento ka ikwedo lok ma i Baibul matut inongo ni onongo pe mitte ni ngat moni obed latin kayo ka wek en dong obed kwaro Meciya. Kong dong wanen labol magi:

Yakobo ocako ki nywalo latin kayone Reuben gin ki dakone Lea. Dok Yucepu obedo latin kayone gin ki dakone Lakeri. I kare ma Reuben obuto ki ci-wonne, en orwenyo twerone me bedo latin kayo dok man oweko Yucepu ogamo twero man woko ki bote. (Acakki 29:31-35; 30:22-25; 35:22-26; 49:22-26; 1 Tekwaro 5:1, 2) Kadi bed kit meno, Meciya pe oa ki i dog ot pa Reuben nyo pa Yucepu. Meciya oa ki i dog ot pa Juda, latin me angwen pa Yakobo gin ki dakone Lea.​—Acakki 49:10.

Luka 3:32 oryeyo kwaro Meciya abic mapatpat dok gin weng nen calo onongo gubedo lutino kayo. Me labolle, Boaj obedo won Obed, dok Obed obedo won Yece.​—Ruth 4:17, 20-22; 1 Tekwaro 2:10-12.

Daudi onongo pe obedo latin kayo pa Yece. Ento en obedo latin me agikki i kin awobe aboro. Kadi bed kit meno, Meciya oa ki dog ot pa Daudi. (1 Camuel 16:10, 11; 17:12; Matayo 1:5, 6) I yo acel-li, Solomon obedo kwaro Meciya kadi bed ni en onongo pe latin kayo pa Daudi.​—2 Camuel 3:2-5.

Man pe tere ni bedo latin kayo onongo pire pe tek. Latin kayo onongo nongo mot mogo ma jo mukene-ni gipe ki twero iye. Pol kare, en doko lawi gang, dok onongo kimine mot ma dodo pa jo mukene-ni kiryo.​—Acakki 43:33; Nwoyo Cik 21:17; Yocwa 17:1.

Ento twero me bedo latin kayo onongo kitwero miyone bot ngat mukene. I kare ma Abraim oryemo Icmael woko, en omiyo twero me bedo latin kayo bot Icaka. (Acakki 21:14-21; 22:2) Kit ma waneno kwede-ni, twero pa Reuben me bedo latin kayo kimiyo bot Yucepu.

Ci dong Lakwena Paulo onongo tye ka lok i kom ngo i kare ma ocoyo lok ma tye i Jo Ibru 12:16? Ginacoya man kwanne ni: “Wunen ni ngat mo pe obed latim abor, nyo dano ma pe lworo Lubanga [nyo ma pe maro jami me cwiny] calo Ecau, ma yam ocato ditte me anywalli me bedo latin kayo pi cam me tyen acel keken.”

Nen kene ni Paulo onongo pe tye ka lok i kom kwaro Meciya. Ento, en onongo tye ka miyo tira bot Lukricitayo. En owaccigi ni: “Wuyub yo ma tyenwu lubo ocung atir” wek ‘ngat mo pe opoti ka gamo kica pa Lubanga.’ Ki cwercwiny, man onongo twero timme ka gutimo tim tarwang. (Jo Ibru 12:12-16) Dok man onongo weko gibedo calo Ecau, ma onongo ‘pe maro jami me cwiny’ ento onongo mito cobo mitine keken.

Macalo kit ma onongo timme i kare meno, Ecau onongo nen calo obedo ki mot me tyero gityer bot Jehovah. (Acakki 8:20, 21; 12:7, 8; Yubu 1:4, 5) Ento Ecau onongo olungo wiye i cobo mitine ma oweko omiyo twerone me bedo latin kayo woko pi dek ngor mamwa. Ecau gwok obedo ka wene ki peko ma Jehovah onongo owaco ni bibino i kom likwayi pa Abraim. (Acakki 15:13) En bene onyuto ni pe emaro jami me cwiny i kare ma onyomo mon aryo ma onongo pe giworo Jehovah, dok man owango cwiny lunyodone matek. (Acakki 26:34, 35) En onongo dok pat adada ki Yakobo, ma otute matek me neno ni enyomo dako ma woro Lubanga me ada!​—Acakki 28:6, 7; 29:10-12, 18.

Labol magi ma i Baibul-li gipwonyowa ngo i kom kwaro Meciya? Jo mukene i kingi onongo gubedo litino kayo, dok jo mukene onongo pe gubedo. Man obedo gin ma Lujudaya onongo giniang dok giye iye. Wangeyo man nining? Pien onongo giwaco ni Kricito bibedo lakwar Daudi, wod pa Yece me agikki.​—Matayo 22:42.